Bogatstvo crkve
Izuzetno bogatstvo crkve
Katolička crkva u Hrvatskoj i u svijetu iznimno je bogata organizacija. Njezinu imovinu neki procjenjuju na više bilijuna dolara u čitavom svijetu, u Hrvatskoj neprocjenjiva količina milijardi eura, a u Sloveniji na oko milijardu eura. Samo u Italiji vrijednost crkvenih nekretnina iznosi 1.200 milijardi eura, a u Njemačkoj oko 300 milijardi eura.
Cjelokupnom crkvenom imovinom, tj. imovinom po cijelom svijetu, upravlja samo jedan čovjek: to je rimski papa. Jedan čovjek upravlja s bogatstvom o kakvom većina država može samo sanjati. To bogatstvo papa upotrebljava samo u političke svrhe umjesto da ga razdijeli siromasima, čime se dalje povećava jaz između bogatih i siromašnih. Iako papa stalno propovijeda o ljubavi prema bližnjima, on dobro zna da svaki dan od gladi umire preko 10.000 djece, milijuni i milijuni gladuju, no svejedno se ne vide njegova djela na ukinuću siromaštva odnosno jaza među bogatima i siromašnima. Očito se njegova ljubav prema bližnjima odnosi samo na bogate – a što je sa siromašnima? Jesu li simbolične mrvice koje nagovještava papa Franjo stvarna želja da Katolička crkva postane siromašna i u službi svojih vjernika?
Rimokatolička crkva dobiva u Italiji godišnje oko devet milijardi eura iz proračuna (porezne privilegije nisu uračunate), u Njemačkoj oko 10 milijardi eura. U Njemačkoj je preko milijun ljudi zaposlenih u organizacijama Karitasa i Đakonije (dobrotvorne evangelističke organizacije). Ove organizacije dobivaju od njemačke države još 45 milijardi eura (Karitas 25, Đakonija 20) . Za troškove svojih aktivnosti obje organizacije doprinose godišnje samo 800 milijuna eura, sve ostalo daju drugi. RKC i EC u Njemačkoj imaju u vlasništvu tri tiskarske agencije, 55 novina, 279 revija, 48 radijskih postaja, dva radijska odašiljača i 17 produkcijskih kuća.
Još nekoliko činjenica o RKC:
- KC je danas najveći vjerski privredni koncern na svijetu, jako angažiran na području nekretnina, kemije, elektronike … te dioničar u mnogim velikim tvrtkama. Samo u Njemačkoj RKC ima oko 100 milijardi kapitala i investicija, dionice i vrijednosne papire, a posjeduje i mnoge banke. Poznat je primjer talijanske banke Intesa koja udružuje katoličke novčane ustanove i koja se udružila s bankom San Paolo Imi u jednu od najvećih banaka u Europi.
- Imovina KC u Njemačkoj vrijedna je više od 200 milijardi eura (bez umjetničkog blaga i arhiva).
- Godišnji proračun nadbiskupije Köln iznosi slabu milijardu, no samo je udio te nadbiskupije u oko 26.000 stambenih i poslovnih jedinica 2003. godine bio vrijedan oko milijardu eura.
- Imovina njemačkog Karitasa je prema podacima iz 1995. iznosila 65.000 maraka.
- Crkva ima po svijetu velik broj tiskarskih agencija, novina, revija, radijskih i televizijskih stanica i drugih medija.
- U Australiji ocjenjuju da bi KC kao privredna korporacija kotirala među prvih pet u svijetu s imovinom vrijednom više od 60 milijardi dolara i skoro 10 milijardi prihoda u godini 2005. (Ljubljanski Dnevnik, 24.04.2008.).
- Po mišljenju nekih papina banka bi svaki trenutak mogla raspolagati sa sto milijardi eura (Jure Emožnik, Mladina, 17.07.2009.)
Znate li da je:
- papa Benedikt XVI. prodajom svojih knjiga u godinama od 2005.-2010. zaradio 5 milijuna eura?
- papa Pio XII. koji je umro 1958 g. ostavio je svojim nasljednicima 80 milijuna maraka, a za vrijeme njegovog papovanja su njegova tri nećaka u Vatikanu odnosno s njim povezanim poduzećima zaradili (preračunato) 120 milijuna maraka.
- bruto plaće biskupa, nadbiskupa i kardinala u Njemačkoj iznose od 10.000-13.000 eura, osnovna plaća svećenika je 5.000 eura.
- Lucien Gregorie u knjizi Ubojstvo u Vatikanu tvrdi da je Karel Wojtyla papinu stolicu kupio mitom u visini od 100 milijuna dolara.
- papa Ivan Pavao II. je dio novca koji je bio namijenjen siromasima, upotrijebio za adaptaciju papinske palače u Vatikanu i ljetne rezidencije u Castel Gandolfu gdje je dao za vlastite potrebe izgraditi veličanstveni bazen za plivanje.
- papa Ivan Pavao II. imao je svoje osobno tajno blago u koje se je slilo barem 200 milijardi lira, koje je upotrjebljeno za rušenje komunizma u Poljskoj. Vatikan je sindikat Solidarnost podupirao sa 100 milijuna dolara.
- kardinal Alberto di Joria, predsjednik IOR u svom testamentu je Vatikanu darovao vile, zemljišta, obveznice i bankovne depozite.
- 7 biskupa za vrijeme filipinske predsjednice Arroyo primilo je skupe automobile iz sredstava lutrije kao zamjenu za potporu Arroyi.
Iako je kardinal Vagnozzi rekao: »Samo sa zajedničkim snagama sve tri službe sigurnosti KGB, CIA i Interpola možda bismo mogli dobiti barem približne podatke o bogatstvu Vatikana i gdje se sve nalazi« (Ronald Cooke, Vatican Jesui Global Conspiracy), unatoč tome u javnosti kruže brojke o bogatstvu KC. Brojke su različite, a po jednoj listi je stanje sljedeće (približno u dolarima):
SAD: 600 milijardi
Njemačka: 300 milijardi
Francuska: 230 milijardi
Brazil: 200 milijardi
Španjolska: 160 milijardi
Meksiko: 155 milijardi
Belgija: 105 milijardi
Kanada: 90 milijardi
Austrija: 80 milijardi
Argentina: 80 milijardi
Poljska: 74 milijarde
Kolumbija: 70 milijardi
Filipini: 60 milijardi
Irska: 47 milijardi
Čile: 43 milijarde
Peru: 38 milijardi
Mađarska: 33 milijarde
Nizozemska: 33 milijarde
Portugal: 33 milijarde
Venezuela: 27 milijardi
Švicarska: 26 milijardi
Velika Britanija: 24 milijarde
Australija: 20 milijardi
Slovenija: 1 milijardu eura
U samo 23 države svijeta crkveno bogatstvo vrijedi najmanje 3.000 milijardi dolara (3.000.000.000.000 $). I ta brojka je još niska kada je u Italiji vrijednost crkvenih nekretnina približno 1.200 milijardi eura, što znači da je ukupna vrijednost barem 4.000 milijardi dolara. Može se pretpostaviti da su procjene crkvene imovine i u drugim država postavljene prilično nisko: zato bi bilo moguće tim brojkama dodati još mnogo milijardi. Svemu tome je potrebno dodati još vrijednost crkvene imovine u državama koje nisu spomenute u gornjoj listi. Takvih država ima još otprilike 150 što zajedničkoj vrijednosti crkvene imovine donosi još više 100 milijardi dolara, moguće čak i 1.000 milijardi. Tako bi mogla biti vrijednost cjelokupne crkvene imovine u čitavom svijetu otprilike 5.000 milijardi dolara. Umjetničko blago i arhivi pri tom nisu uključeni. Zlato je za crkvu »božja« valuta i krasi praktički svaku crkvu. KC je najveći pojedinačni posjednik zlata i posjeduje oko 60.000 metričkih tona zlata što je dva puta više od službenih zlatnih svjetskih rezervi. (http://one-faith-of-god.org/
Vrijednost crkvenog zlata procjenjuje se na 1.200 milijardi dolara. Crkva čuva otprilike 20% zlata u službenim rezervama i to većinom u Američkoj središnjoj banci i u bankama u Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji i Francuskoj. Ogromnu količinu zlata pokrala je u Južnoj Americi te ga prevezla u Evropu. Kako izvještava kroničar Bartolomej iz Las Casasa, zbog zlata su najokrutnije poklali na milijune indijanaca. Puno tog zlata nalazi se u crkvama i nikada nije vraćeno vlasnicima. S prvim zlatom kao plijenom iz Južne Amerike papa Aleksandar VI. u Santa Maggiore u Rimu dao je ukrasiti i opremiti strop sa simbolom svoje obitelji. 20 tona zlata je na oltaru katedrale u Sevili, kardinal Cisner je dao napraviti 3m visoku monstrancu od zlata te ju je poklonio katedrali u Toledu. Podaci o topljenju peruanskog zlatnog blaga: »Tada je to trajalo mjesec dana dok su rastopili dragocjeno posuđe na kojem su zlatari peruanaca radili noć i dan.« Kroničar je ocijenio vrijednost zlata te akcije na 1.326.539 zlatnih pesosa. To danas odgovara približnoj vrijednosti od 450,000.000 eura. »Indijanci kojima je bila posvećena tolika milost i dobrota, svoju bi pokornost i dobru volju trebali pokazati tako da veliku količinu zlata, dragocjeno kamenje, srebro i druge stvari koje posjeduju, dobrovoljno izruče njegovoj visosti, kralju i guverneru, inače bi mogao bog, naš gospodin i njihova veličanstva biti jako nemilosrdni.« (www.zrtve-cerkve.org)
Koliko crkvenog zlata je bilo dobiveno na pošten način? Koliko se zlata pokradenog između ratova sada čuva u Vatikanu? Je li se i Isus kitio zlatom? Koga zastupa KC? Boga ili demona?
No comments:
Post a Comment